Kada stigne Prijava gradjenja, prije zemljanih radova i zvaničnog početka, treba uraditi još jednu stvar – Obilježavanje – Kolčenje objekta ili još narodskije “iskolčavanje”. Iako je pravi izraz obilježavanje koristiću onaj koji je u narodu uvržen – iskolčavanje – riječ izvedena od imenice “kolac” kojima se obično obilježavaju karakteristične tačke na terenu.
Za to je zadužen geometar / geodeta, a mi smo imali to zadovoljstvo da nam na plac izađe i profesor geodezije na Građevinskom fakultetu i moj kolega iz Mense – Radovan Djurovic, zajedno sa partnerom iz kompanije GEOTIN MNE, koja izvodi geodetske radove.
Novembra 2020.godine pisao sam tekst - Geodetska podloga - stigao nalaz geodete! - Radovan je upravo sa firmom GEOTIN MNE dolazio. Tada je sve još bilo u domenu sanjarenja...
Naravno, u Crnoj Gori se nerijetko desi da i izvođači obilježavaju kote/ose i vrše iskolčavanje objekta, međutim geodete su ljudi koji su za to, između ostalog, učili visoke škole, i želio sam da prvi zvanični fizički korak na placu bude urađen školski i kako treba.
Šta je uopšte iskolčavanje objekta? To je obilježavanje glavnih tačaka na terenu, prije početka izrade temelja.
Geometar (i/ili Geodeta) referentne tačke određuje preciznim geodetskim instrumentima – totalnom stanicom i GPS uređajem, a shodno onom što nalaže projekat (koji se naslanja na prvobitnu urađenu geodetsku podlogu).
Priprema Geodete pred kolčenje objekta
Prije izlaska geodete na teren, bio sam u obavezi da im obezbijedim inserte iz projektne dokumentacije, i pošaljem na mejl. Kako kuća ima skoro 30 prelomnih tačaka, moralo se pripremiti na valjan način. Naravno, potrebno je bilo povezati izvođača i geodete sa ciljem dogovaranja finesa.
E da..trebalo je još samo na +40 u poslijepodnevnim časovima izaći na teren zajedno sa izvođačem i geodetama. 🙂
Kolčenje objekta i obilježavanje – u 2 dana
Prvi dan
Iako je planirano da se sve završi istog dana, došlo se ipak do toga da posao treba podijeliti na dva dijela. Utvrđena su određena situaciona odstupanja, koja iskreno nisam ni najbolje shvatio, a kada je tako, ne treba se puno miješati.
Postavljena je nanosna skela, propisno udaljena od kota koje označavaju granice temelja, i moglo se pristupiti obilježavanju osa, kako bi se kasnije obilježili temelji na najprecizniji način.
Nepozvani gosti
Imali smo i nepozvane goste, i to trojicu njih!
Došli momci da pozdrave radove. Interesantno je to da su se stvorili niotkuda. Neko bi rekao – sveta trojica. 🙂
Drugi dan
Naime, trebalo je skinuti površinski humus, kako bi se nivelisao teren te na njega zatim obilježavale precizne linije temelja.
Na slici iznad je već i počeo iskop temelja, nakon što su linije obilježene, ali sam tek u tom trenu stigao bio na gradilište. Više o ovome pisaću u narednom tekstu.
Šta savjetuje profesor geodezije i stručno lice?
Profesor geodezije Radovan Đurović: “Ne ulazeći preduboko u materiju moje struke, ukratko ću opisati šta se pod geodetskim radovima u ovoj fazi podrazumijeva.
Bilo koji projektovani objekat , ukoliko se radi u skladu sa propisima i po projektnoj dokumentaciji, da bi bio izveden kako treba, neophodni su geodeti koji vrše obilježavanje karakterističnih tačaka na terenu. Obilježavanje uopšteno predstavlja postavljanje biljega i pravaca koji definišu pozicije, slojeve i nivoe elemenata u izgradnji, tako da se radovi u toku gradnje mogu oslanjati na njih.
Kada me je prijatelj, a vaš domaćin u ovom blogu pozvao i rekao da li mi treba geodeta za ovu fazu, rekao sam naravno i sa zadovoljstvom sa partnerom iz firme GEOTIN MNE izašao u susret.
Nerijetko se dešava, naročito u ruralnim krajevima gdje regulaciona linija ne postoji a pozicija građevinska linije nije toliko bitna u smislu preciznosti da izvođači na osnovu iskustva, vinkla, kanapa itd., sami obilježavaju temelje objekta. U zavisnosti od vještine majstora, ovaj posao se može više ili manje uspješno obaviti. Česte posledice su objekti koji “nijesu pod 90°”, krivi zidovi, neravna ploča, itd. Da bi se izbjegle ove situacije potrebno je angažovati geodete koji posjeduju instrumente sa čijom pravilnom upotrebom ne postoji mogućnost ovakvih, grubih grešaka. Često svojim studentima govorim “u geodeziji ne postoji apsolutno tačno i precizno ali postoji težna za tim a sve u zavisnosti za koju vrstu radova se vrše mjerenja”. Naravno, za ove radove se vrlo lako postiže ono što je investitoru potrebno.
Dakle, kao što je gore rečeno, preduslov za izlazak na teren je prethodna komunikacija projektanta i geodete gdje će ovaj drugi preuzeti sve potrebne podatke (koordinate) iz odobrenog projekta i pripremiti instrumente za izlazak na teren.
Sljedeći uslov je istovremeni izlazak na teren geodete i izvođača radova gdje je njihova kvalitetna komunikacija i interakcija preduslov za izvođenje objekta po projektovanim podacima. Kako obično na poziciji gdje se gradi objekat (ukoliko nije riječ o gradskom području) ne postoji mreža geodetskih tačaka potrebno je da pomoću GPS uređaja geodeta sebi obezbijedi mrežu koju privremeno stabilizuje u blizini budućeg objekta. Napominjem da ova mreža može i kasnije služiti ukoliko je potrebno tokom izgradnje a kasnije eventualno i kod snimanja objekta za potrebe upisa u katastarsku evidenciju.
Nakon ovoga određuje se privremeno pozicija krajnjih ivica objekta da bi se u odnosu na nju na terenu stabilizovala “nanosna skela” koja je otprilike a u zavisnosti od konfiguracije terena, 1 – 2 m udaljena od njih. Vješti izvođači koji znaju “čitati projekt” zajedno sa geodetom biraju ose koje će im biti dovoljne za definisanje svih temelja objekta. Obično se obilježavaju ose objekata, uglovi zidova ili temeljnih ploča. Ovo se vrši na način što se pomoću totalne stanice koja se orjentiše na prethodno GPS-om određene tačke, na nanosnoj skeli, na produžetku pravaca dogovorenih osa ukucaju ekseri. Kasnije zatezanjem kanapa na istima izvođač može uvijek materijalizovati osu na projektovanoj poziciji i odmjeranjem po pravcu i upravno u odnosu na nju, pozicionirati ono šta mu je potrebno na terenu.
Ovaj izlazak geodete na teren potrebno je iskoristiti da isti obilježi i nulu objekta (slika ispod)
Postupak se vrši tako što se totalnom stanicom (može i nivelirom) “prenese” usvojena kota i jasno obilježi na pomoćne kolčeve a može i na neki obližnji zid, stub ili slično. Visina ne mora biti nadmorska već relativna jer je bitno da su elenti objekta visinski u ustom sistemu. U odnosu na ovu kotu izvođač se vertikalno odmjerava do temeljne ploče i kasnije “čitajući” projekat sa nje prenosi visine na ostale elemente objekta tokom izgradnje.
Drugi izlazak geodete na teren u ovoj fazi je po potrebi – u dogovoru sa izvođačom kao što je i ovdje bio slučaj. Naime, nakon ovoga je potrebno izvršiti skidanje humusa, gdje je potrebno i obezbijediti prilaz mašini, pa je nanosnu skelu u tom dijelu nemoguće održati. Takođe, izvođaču je lakše da ima ćešće geodetu na terenu da se ne bi morao odmjeravati ali to iziskuje dodatne troškove a dobro definisanom nanosnom skelom to se može izbjeći.
Da sumiram – nemojte da štedite na ovoj fazi geodezije jer se za malo sredstava dobija sigurnost u oblik i dimenzije vašeg objekta tj. bićete sigurni da će objekat biti pozicioniran i izveden na način kako je to projektant predvidio. Naravno iskustvo i umijeće izvođača je neophodan uslov da se ovaj proces do kraja uspješno dovede.”
Cijena – Kolčenje objekta kuće
Cijena iskolčavanja objekta, za kuću prosječne veličine, kreće se između 100 i 200 EUR i zavisi od lokacije gdje se radi, kao i toga koliko je lomova odnosno referentnih tačaka.
Bići mi zadovoljstvo da vas povežem sa profesorom Đurovićem i njegovim partnerima iz geodetske firme GEOTIN MNE.
