Pasivna kuća – Van domašaja našeg budžeta? – Sezona Grijanja #2

Pasivna kuća

Pasivna kuća. Kako je krenula sezona grijanja, i u toplim domovima provodimo nešto više vremena, “zagrijao” sam blog o gradnji kuće dodatnom temom – Sezona grijanja. Ova serija tekstova će pružiti više informacija o razmišljanjima i odlukama koja se tiču načina gradnje i biranja sistema grijanja u kući. U #1 po redu tekstu pisao sam o terminu Niskoenergetske kuće, šta možete pročitati klikom Ovdje.

Šta je to pasivna kuća?

Govoreći na način razumljiv i laicima, pasivna kuća predstavlja standard u graditeljstvu zahvaljujući kojem objekat ima vrlo malu potrebu za dogrijavanjem/hlađenjem odnosno troši manje energije u odnosu na “obične” konvencionalne kuće. Tako sam bar ja shvatio i ne bih vas davio sa stručnim izrazima i definicijama.

kWh/m2 - kilovat-sat po jedinici korisne površine koja se u ovom slučaju grije. 

Konkretno, potrebna energija za grijanje kad je pasivna kuća u pitanju iznosi maksimalnih 15kWh/m2 godišnje. Navodeći i u prethodnom tekstu, primjera radi obične kuće utroše za grijanje između 40-70 kWh/m2, dok je kod niskoenergetskih to najviše 30 kWh/m2.

Što se ukupne potrošnje na godišnjem nivou tiče, nakon sagledavanja svih uređaja, to je na nivou od maksimalnih 120 kWh/m2, kada je u pitanju pasivna kuća.

Neke statistike kažu da se na ovaj način može uštedjeti i do 90% energije u poređenju sa tipičnom gradnjom kuće i 75% u poređenju sa današnjom novogradnjom (čast izuzecima).

Arhitektonski biro PodgoricaA12 project

Projektovanje i izvođenje

Kod izgradnje pasivne kuće jako je bitna faza projektovanja, gde je potrebno poznavati osnovne principe gradnje pasivne kuće i znati ih adekvatno primijeniti, s obzirom na lokaciju kuće koja se planira graditi.

Po riječima mog arhitekte iz projektnog biroa A12 project iz Podgorice – osnovni principi projektovanja, kojih se treba pridržavati u ovoj fazi su:

  • Kompaktni oblik kuće;
  • Južna orijentacija;
  • Izbjegavanje tkzv. termičkih mostova*

*Termički most ili toplotni most je izraz u građevini i arhitekturi kada se izolacija prekine  materijalom koji je loš izolator i zbog čega se gubi toplota iz prostorije. Tipičan primjer je pod t.j. betonska ploča koja se oslanja na zid i uvozi hladnoću s vana, ukoliko spoljni zid nema adekvatnu fasadu. Brojni su primjeri termičkih mostova koje treba zaobići.

Za što bolje iskorištavanje sunčeve energije važno je dobro rasporediti prostorije a u jednom od prvih tekstova na blogu pisao sam o pravilnoj orjentaciji kuće. Među najčitanijim je tekstovima i dobrodošli ste da ga pročitate ukoliko vam je promakao.

Ening wind free crna gora

Obnovljivi izvori energije

Sunce kao najveći izvor obnovljive energije biva sve više eksploatisano u građevini. Jedna od stvari koja mi jako privlači pažnju i kojoj ću posvetiti više tekstova u budućnosti. Ova energija se može upotrebiti, koliko sam kao laik shvatio, na dva načina:

  • Solarni paneli koji sunčevu energiju pretvaraju u energiju (fotonaponska konverzija);
  • Solarni kolektori koji stvaraju toplotnu energiju (toplotna konverzija koja između ostalog služi da stvori sanitarnu toplu vodu u domaćinstvu).

Što se solarnih panela i solarnih kolektora u Crnoj Gori tiče potražnja je u porastu, a naišao sam i na to da postoje beskamatni krediti za uvođenje ovih sistema.

Istakao bih kompaniju Ening iz Nikšića koja pruža usluge iz ove djelatnosti, a koja mi se pokazala izuzetno ozbiljnom od početka istraživanja tržišta.

solarni paneli crna gora

Prozori – stolarija

Ova tematika će naravno u doglednoj budućnosti imati zasebnu tematiku gdje ću sumirati razmišljanja o opcijama za stolariju a to su: – PVC; – Aluminijum; – Drvo+aluminijum; – Drvo.

Svaka ima svoje prednosti i nedostatke. Sada bih se osvrnuo na prva dva i to PVC stolarija i ALU stolarija.

Što se PVC stolarije tiče, tri proizvođača su mi zapala za oko a to su Schuco, Rehau i Gealan. Za potrebe pasivne kuće potrebni su: – šestokomorni ili sedmokomorni profili; – trostruko staklo; -punjenje unutrašnjosti profila argonom; – kvalitetni okovi.

Kada je riječ o ALU stolariji, na tržišti su najbolji FEAL i ALUMIL. Osim trostrukog stakla, neophodan je i tkzv. termoprekid, za zadovoljenje standarda.

Ipak, sav uloženi novac u kvalitet bi pao u vodu ukoliko bi izostala kvalitetna montaža po RAL standardu.

RAL MONTAŽA Crna Gora ALU stolarija PVC bravarija

Firma iz Nikšića – AL konstrukcije koja se bavi ALU i PVC stolarijom mi izgleda sasvim korektno u ovom trenutku. Naravno, kad dode vrijeme pribaviću ponude od strane makar 5 firmi za potrebe ugradnje prozora i vrata.


Izolacija

Termoizolacija je nešto što u Crnoj Gori učestalije gledamo tek u poslednjim decenijama. Stvar koja se definitivno ne dovodi u pitanje u sklopu fasade kuće.

Sve konstrukcije koje nisu providne, treba da budu izolovane tako da koficijent prolaza toplote bude manji od određenje granice ( 0,15W/m2K) koju ne znam da tačno prevedem na srpski. Uglavnom, to se u praksi postiže slojem termoizolacije od 20 ili čak 30cm na zapadu gdje su zime ipak hladnije. U Podgorici i Danilovgradu je 12-15cm termoizolacije sasvim dovoljno.

Najpopularnija termoizolacija u svijetu je demit fasada, kod majstora poznata i kao kontakt fasada. Nju u suštini čine ljepilo, mrežica i stiropor (od 5cm ili 8cm). Preko toga zatim ide završna masa i bavalit farba.

Skuplja i još kvalitetnija verzija bila bi kamena vuna umjesto stiropora, gdje glavnu prednost ima u parapropusnosti materijala. Međutim zbog ekonomisanja budžetom o tome u ovom trenutku ne razmišljam, već će stiropor "osmica" biti više nego dovoljan za danilovgradsku mikroklimu. 

Ništa manje bitno za napomenuti osim zidova jesu i prozori i vrata. Koeficijent prolaza toplote prozora i vrata treba da bude manji od  od 0,80W/m2K (šta god to tačno značilo), što se postiže trostrukim zastakljivanjem, profilima sistemske širine >86mm i kvalitetnom ugradnjom i slično.


Ventilacija i rekuperacija

Jedna jako bitna stvar o kojoj da budem iskren nisam znao skoro ništa do prije par mjeseci. Poznato nam je koliko je bitno provjetriti stanove otvaranjem prozora ili balkonskih vrata. Pogtovo kad nešto spremamo u kuhinji, poput nas u podstanarskom stanu u kojem smo bez aspiratora i onda je borba sa kondenzacijom i vlagom nenormalna.

Počeći da učim o savremenim načinim gradnje te između ostalog i današnjoj temi naišao sam na uređaje koji obezbjeđuju samostalno ventilaciju putem stalnog dovođenja svježeg vazduha i kontrolu temperature, vlažnosti  i koncentarcije CO2. Taj novi svježi vazduh se filtrira i tim putem eliminiše eventualnu prašinu, polen, vlažnost i mirise koji se mogu javiti u spoljašnjem vazduhu.

Jedan takav proizvod je i ventilacija PRANA – rekuperator toplote. Definitivno nešto o čemu ozbiljno razmišljamo.

Da ne bih pametovao, ostaviću Youtube link da sami pogledate:


Zaptivenost ili “da ne furi”

Dobra zaptivenost objekta znači da vazduh ne “curi” vazduha kroz šupljine u konstrukciji. One mogu dovesti do kondenzacije, u budućnosti strukturnih oštećenja objekta i naravno nedovoljno ugrijanih prostorija te većih računa za struju.

Taj “vazdušno nepropusni sloj” kako ga zovu, je potrebno definisati u projektu i kvalitetno realizovati. Nešto o čemu je arhitektonski biro A12 project razmišljao unaprijed i na čemu sam im zahvalan.

Sa dobrom zaptivenošću kuće, prave se preduslovi za bolju zvučnu izolacija, veći komfor i uštedu energije.

pasivna kuca crna gora
Termalna slika koja prikazuje niz kuća u New York-u. Plava koja “štrči” je renovirana po standardima pasivne kuće, a plava boja ukazuje da propušta ubjedljivo najmanje unutrašnje toplote. Foto: Sam McAfee

Napomena: Nakon konsultacija naišao sam i da Zaptivenost ne znači hermetičku zatvorenost objekta – pravilno izveden objekat je i zaptiven i dobro ventilisan zahvaljujući savremenim materijalima.


Kućni uređaji

Kad uđete u Tehnomax ili neku drugu radnju sa opremom ovog tipa sigurno vam zapadne za oko boldovani simboli A, A+ ili A++, sa ciljem isticanja kvaliteta od strana proizvođača. Upravo su ovi moderni uređaji zaslužni za značajno manju potrošnju električne energije u domaćinstvima.

S obzirom da će nam trebati kasnije popriličan keš kredit za opremanje kuće, većinu ovih uređaja ću svjestan sam moći da sanjam. Ukoliko neki dobar popust ne uleti do tad.

Ipak, lijepo je i sanjariti.


Pasivna kuća je u startu preveliki trošak ili pak investicija?

Ako iole razmislimo, vidljivo je da ulaganje u pasivnu kuću umjesto konvecionalne nije trošak već investicije. E sad, veće je pitanje da li mi inicijalno imamo toliko novca da se isprsimo kako bi došli do ovoga, i kasnije šteđeli na utrošenoj energiji. Analize govore da se radi o dodatnih 15-20% u odnosu na planirani budžet. Za povraćaj uloženog potrebno je 8-10 godina…

Daću sve od sebe da omogućim članovima porodice život u kući u kojoj vrijedi provesti dane i godine. A pasivna kuća je svakako dio željene priče.


Božićna molba

Nadam se da vam se dopalo ovo “Božićno izdanje”.Ukoliko jeste, budite slobodni da link pošaljete onima za koje smatrate da je potreban, ili pak podijelite na svojim društvenim mrežama. Značila bi mi vaša pomoć u cilju popularizacije bloga kako bih dodatno privukao pažnju relevantnih kompanija iz Crne Gore.

Hvala. Mir Božji, Hristos se rodi!


Povratak na Početnu stranicu www.mojpovrataknaselo.me

Pregled svih tekstova na blogu o gradnji kuće

3 Shares:
Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

You May Also Like