Tekst sa čijim istraživanjem dobrano kasnim, ali ga ipak pišem u najboljem mogućem raspoloženju. Ukoliko krivite “Babu Martu” što i u aprilu mjesecu pokazuje zube, možda sam zapravo ja glavni krivac, jer je čekala mene.
Pisati o sistemima grijanja za kuće i u aprilu je nažalost pokazatelj i klimatskih promjena o kojima bi morali više voditi računa. Pogotovo ukoliko želimo da nam i pokoljenja žive u koliko toliko normalnoj sredini. S toga će cjelokupan smisao imati ovaj tekst, samo ukoliko uključimo aspekte obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.
Kao svojevrsni uvod, predlažem da pročitate i tekstove o terminima Niskoenergetska kuća i njenom još savršenijem predstavniku – Pasivna kuća. Koji su to sve parametri koje treba sagledati inicijalno, kako bi jednog dana imali optimalnu potrošnju u domaćinstvima. Izlišno je govoriti o grijanju, ukoliko prije toga ne povedemo računa o (termo)izolaciji podova, zidova, prozora i krova.
U seriji tekstova o grijanju i hladjenju za potrebe izgradnje kuće, izuzev istraživanja koja samostalno sprovodim, moj stručni sagovornik je i Novica Matijašević izvršni direktor kompanije ENING iz Nikšića, od kojeg imam prilike dosta da naučim o svijetu termotehnike. Naime, Ening je postao i zlatni partner na projektu koji vodim i o njima možete saznati više Ovdje.
Koji se sistemi grijanja u Crnoj Gori koriste?
Grijanje (i hlađenje) životnog prostora možemo posmatrati kroz prizmu potrošnje, i to na dvojak način:
- Koji sistem će nas najmanje koštati u startu investiciono?
- Koji sistem će nam omogućiti da kroz decenije domaćinstvo ostvaruje uštede?
Shodno navedenom, opcije za grijanje kuće su:
- gorivo biomase (drvo, peleti i briketi, sječka) u običnom šporetu i/ili kaminu;
- gorivo biomase u kotlu za loženje, sa razvedenom mrežom radijatora po kući (Centralno grijanje);
- “norveški” radijatori na struju, prenosive konvektorske grijalice i obični “single” klima uređaji (1 spoljna – 1 unutrašnja)
- “inverter” klima uređaji (takođe 1 na 1);
- Podno grijanje;
- Multisplit sistem ( 1 spoljna jedinica, 5 unutrašnjih);
- Toplotna pumpa;
- Solarni paneli na krovu.
Naravno, ovdje su poređane opcije od onih najbanalnijih pa sve do naprednih koje ćemo tek kao društvo da skapiramo, iako u ne tako bliskoj budućnosti.
Ono što treba uzeti u obzir prilikom planiranja i svođenja na matematiku jesu i rashladni sistemi kao i bojler sanitarne tople vode. Podneblje Podgorice i Danilovgrada i klimatski uslovi u ljetnjim mjesecima ukazuju da za cjelogodišnji komfor nije dovoljan samo sistem grijanja. Kako bi cijelu priču zaokružili, otvara se pitanje hlađenja prostorija kao i zagrijavanja sanitarne potrošne vode.
Grijanje na goriva biomase
Nisam neki stručnjak za cijepanje drveta ali mogu da pokušam. 🙂
Grijanje na drva
Drvo je oduvijek bilo najpovoljniji vid grijanja (nekad i jedini), međutimi ono postaje sve skuplj i skuplje. Nedostatak je naravno začarani krug cijepanja-slaganja-prenošenja, kao i prašina koja se izdvaja prilikom upotrebe.
Ono što ste mogli primijetiti iz idejnog rješenja kuće jeste da će kuća imati i kamin koji će se nalaziti u velikoj dnevnoj prostoriji. Sa jedne strane on će biti dekorativnog karaktera a sa druge imati funkciju porodičnog okupljanja ispred naložene vatre tokom zimskih mjeseci.
Dodatno, oni koji su detaljnije gledali idejno rješenje primijetili su vjerovatno i drugi dimnjak. Naime, u dijelu kuhinje je izuzev ploče i rerne, projektom predviđen prostor i za savremeni šporet na drva. To je u neku ruku i uslišenje jedine majkine želje proizašle kroz njeno sjećanje na Bileću i djetinjstvo koje evocira uspomene.
Grijanje na pelet i brikete
“Pelet je gorivo koje se dobija od drveta i drvnog otpada procesom mljevenja, sušenja i presovanja pod visokim pritiskom bez dodavanja aditiva. Drveni pelet tako čisto sagorijevaju da gotovo da nema nikakve emisije gasova čime poboljšava kvalitet života i neugrožava okolinu i prirodu.”
Pelet ima dosta logističkih prednosti u odnosu na drvo, ali njegova cijena varira iz godine u godinu, gdje je u realnoj upotrebi i do duplo skuplji u odnosu na drvo.
Pređašnja odluka koju sam naveo u sekciji iznad, elimisala je pelet i brikete kao opcije.
Centralno grijanje
Kako u Crnoj Gori nemamo gasovod, a plin je trenutno dosta skup, te potpuno neprimjenjiv za domaćinstva, ovdje su u opticaju bili drvo ili pelet kao pogonska goriva. Tu Novica sugeriše sljedeće: “U novijoj tehnološkoj eri, pojavili su se kotlovi za upotrebu drveta uz postupak pirolize – gdje se drvo gasifikuje u kotlu i omogućava znatne uštede u potrošnji, kao i duži period između loženja – od 8 do 12h. Jedini nedostatak sistema je što se koristi drvo koje mora da bude prosušeno na određen stepen vlažnosti (što uslovljava raniju nabavku od minimum 6 mjeseci unaprijed).“
Kotao na čvrsto gorivo, sa razvedenim sistemom radijatora je pravac u kojem smo razmišljali jedno vrijeme. Ipak, znajući vrućine tokom ljetnjih mjeseci, postavljalo se pitanje kako na nivou cijele kuće premostiti efikasno taj period bez posjedovanja i rashladnog sistema.
Jedna odluka je povlačila drugu, te je sistem eliminacije uveliko radio. Nije lako biti glavni i odgovorni za finansije.
Grijanje električnom energijom
Uvreženo je mišljenje da je ovo najskuplji ali i najkomformniji vid grijanja.
Relikti prošlosti
Kada kažem najskuplji, to je iz razloga što se, kako u prošlosti tako evo i u sadašnjosti mnogi grijemo klima uređajima starim po 15-20 godina koje je pregazilo vrijeme. Ili s druge strane imamo oldtajmere kao što su kod starijih generacija i dalje popularna TA peć (termoakumulaciona), svojevrsni relikt ondašnjeg socijalističkog perioda.
Novije vrijeme donijelo je “norveške” radijatore na struju i konvektorske prenosive grijalice kao jedan od izbora čija se investicija u startu najlakše podnosi. Računajući struju koja je sve skuplja iz godine u godinu, ovi veliki potrošači će biti neodrživi u decenijama koje dolaze.
Inverter klime
Bolju priču čine inverterski klima uređaji (1 na 1) novije generacije koji su i energetski učinkoviti (A, A+, A++, A+++ razredi) iz dodatnog razloga osim što griju i na -20, u stanju su da hlade na temperaturama i od +45 stepeni. Sve zahvaljujući savremenom kompresoru.
Ipak, za potrebe većih domaćinstava kao što su spratne kuće, neefikasnost 1na1 klima se ogleda u odsustvu neophodne centralizacije sistema i nedostatku uvezanosti zasebnih jedinica – kod većeg broja prostorija. Bez toga je nemoguće do kraja optimizovati potrošnju, ali ni početno ulaganje.
Kao jedna od opcija, razmatralo se i centralno grijanje na struju, međutim ta opcija se nije dugo zadržala na stolu.
Zbog svega navedenog – dvije solucije koje su ušle u da kažem uži krug, jesu multisplit sistemi i toplotne pumpe. O njima će biti pisani zasebni tekstovi gdje će se sprovesti detaljnije istraživanje nakon čega će i pasti odluka.
Multisplit sistem
Naime, kada je riječ o multisplit sistemima (inverterske) klimatizacije, osnovna stvar koju je bitno znati jeste da za razliku od “običnih” (1na1) klima, ovdje 1 spoljna jednica pokriva do 5 unutrašnjih. Multisplit predstavlja učinkovit sistem koji je izuzetno energetski efikasan, odnosno ima vrlo malu potrošnju električne energije.
Prevedeno u brojke to ispadne da za svaki uloženi kWh električne energije, multisplit sistem daje i preko 4kWh toplotne energije. Dok je kod konvencionalnih grijalica to obično jednako uloženom, što kad se pomnoži na kraju godinu bude poprilično.
Bitan razlog ZA Multisplit u odnosu na recimo obične 1na1 klime jeste i fasadno-vizuelnog karaktera, jer samo zamislite kako bi rogobatno izgledalo nekih 8 ili 9 spoljnih jedinica nakačenih na fasadu, krov ili oko kuće.
Toplotne pumpe
Toplotna pumpa se koliko sam u prilici da vidim stavlja na pijedestal tehnike u ovom trenutku. Predstavlja najučinkovitiji sistem za grijanje i hlađenje objekta uz izuzetno malu potrošnju električne energije. Pruža mogućnost povezivanja svih distributnih tijela, odnosno da na jedan uređaj sveobuhvatno grije zimi a hladi ljeti prostorije kao i sinhrono zagrijava toplu sanitarnu vodu za kupatilo i kuhinju.
Dodatne pogodnosti i prednost čini odabir “kanala”, jer je moguće energiju distribuirati kroz ili klima uređaj ili radijator ili podno grijanje. Sve zavisno od preferencija kupca i potrošača.
Kao što sam naveo negdje iznad, u sljedećih mjesec dana sprovešću detaljno istraživanje o oba sistema, a sa krajnjim tržišnim ponudama dobijenim od kompanije Ening i za multisplit i za toplotne pumpe.
Podno grijanje
Negdje sam pročitao sljedeće: “Ništa ne može nadmašiti luksuz topline pod nogama – posebno ujutru!”
Podno grijanje je realna solucija koja može da se ostvari na dvojak način. Prva je ukoliko se odlučimo za samsung toplotne pumpe, dok je druga ukoliko izaberemo električno podno grijanje i programabilne termostate proizvođača Danfoss iz Danske, čiji je Ening zvanični zastupnik za Crnu Goru.
U drugom bismo se odlučili da pokrijemo isključivo kupatila sa podnim grijanjem i na taj način riješimo problem hladnoće tokom zimskih mjeseci.
U jednom od sljedećih tekstova gdje će biti sublimirana potencijalna investicija u toplotnu pumpu, osvrnuću se i na segment podnog grijanja kao kanal emitovanja toplote izuzev klima uređaja i radijatora u kući.
Solarni paneli / Solarni kolektori
Povećanjem svijesti u Crnoj Gori o prednostima i velikim uštedama prelaskom na solarne sisteme, te kreditnim olakšicama, u narednim decenijama doći će i do sve većeg korišćenja sunca kao obnovljivog izvora energije.
Ono kako sam ja shvatio solarne sisteme, razlikujemo tri kategorije:
- Solarni kolektori za zagrijavanje sanitarne vode;
- Solarni kolektori za zagrijavanje sanitarne vode + razvedeni sistem grijanja po kući;
- Solarni paneli za proizvodnju električne energije i nezavisno napajanje kuće.
S obzirom na to da je treća opcija i dalje naučna fantastika za nas, dok je druga skupa, zbog čega nas je razmišljanje odvelo ka prvoj dominantno.
Konkretno što se razmišljanja o bojleru i zagrijavanju sanitarne vode za kupatila i kuhinju, izuzev tradicionalnog, opcije su nam i u sklopu toplotne pumpe povezan bojler ili putem solarnih kolektora. Ovaj smjer će takođe biti predmet interesovanja u narednih nekoliko mjeseci.
Bojler sanitarne tople vode je veliki potrošač električne energije u svakom domaćinstvu, te je upravo zbog toga na posebnoj tapeti naše optimizacije za rad kasnijih ušteda.
Novica objašnjava: “radni medij (mješavina eko-glikola i vode) se solarnim kolektorima zagrijava do određene temperature i kao takva putem distributivnih elemenata (cijevi, pumpne grupe, regulaciona tehnika) šalje do nekog centralnog bojlera na skladištenje. Visina investicije se gleda isključivo kroz vrijeme otplate, koje bude za domaćinstva od 4 do 6 godina.“
i nastavlja… “Solar, kao sistem koji troši jako malo električne energije, može da se nađe i u aplikacijama podrške panelnim grijanjima. Kako nam grijanje najviše treba u periodima kada nema sunca, ovdje treba biti jako pažljiv kod projektovanja i pronalaženja odnosa izmedju investicije i benefita.“
Uticaj termotehnike na projektovanje i izvođenje elektroinstalacija
Kako projektanti uskoro treba da pristupe izradi elektroinstalacija jake i slabe struje a u sklopu glavnog projekta sa fazama, i ja sam bio zainteresovan da naučim od njih nešto novo, ali im i olakšam. S toga smo odluke grijanja kuće razmatrali već u ovom periodu.
U našem slučaju inženjeri termotehnike iz Eninga će u fazi projektovanja dostaviti podatke o “potrošačima”, kako bi se u sastavu jake struje predvidjela potrebna infrastruktura i mjesto u ormaru (sklopke, osigurači i dr.)
Novica dodaje: “Što se tiče slabe struje, integracija sistema moze da se uradi dosta široko, a sve u vezi sa željama klijenata – moguće upravljanje preko interneta, razno-razni programi vještačke inteligencije sistema, zajednički termostati-kontoleri itd“
Da saznate koja je to sve dokumentacija potrebna za izgradnju kuće a niste do sad, preporučujem da pročitate sljedeća dva teksta. Zbog obimnosti sadržaja, podijelio sam objavu u dvije i to I i II dio.
Šta od dokumenata treba za gradnju kuće – I DIO
Dokumentacija potrebna za izgradnju kuće – II DIO
Zaključak i neke lijepe vijesti
Različiti vidovi grijanja u Crnoj Gori utiču u budućnosti kako na budžete domaćinstva tako i na zdravlje i ugođaj članova istog. Razmišljajući danas planiramo unaprijed. Ono što je ostalo jeste da padne odluka između dva sistema o kojima ću tokom sljedećih nekoliko nedjelja detaljno pisati.
Dodatno, podno grijanje i solarni kolektori za zagrijavanje sanitarne vode su nešto o čemu razmišljam i o čemu ću takođe pisati u narednom periodu.
E sad još i ovo… 🙂 Razlog inače zašto sam u uvodu naznačio da ovo pišem u najboljem mogućem raspoloženju jeste taj što sam nakon jednogodišnje potrage uspio i postao zaposleni jedne velike korporacije. Za više informacija pogledajte moj sad već apdejtovani Linkedin profil.
Na meni je sada da jednim temeljnim pristupom i zalaganjem opravdam očekivanja i zavrijedim dugoročno povjerenje poslodavca, za rad svega onog što ako Bog da dolazi.
Uz to, budite pripravni jer sljedeće nedjelje generalni sponzor projekta NOVI VOLVOX daruje nekog od čitalaca sa vaučerom od 200 EUR za kupovinu u njihovom prodajnom salonu.
