Niskoenergetske kuće – Sezona grijanja #1

Niskoenergetske kuće

Niskoenergetske kuće. Kako kreće sezona grijanja, i u toplim domovima provodimo nešto više vremena, odlučio sam da “zagrijem” blog dodatnom temom koja će pružiti više informacija o razmišljanjima i odlukama koja se tiču načina gradnje i biranja sistema grijanja u kući.

U prvom tekstu bavim se pojmom koji se zove “niskoenergetska kuća“, Šta je to i u čemu je to niskoenergetska kuća drugačija od konvencionalne, a koja se u prošlosti tradicionalno gradila na ovim prostorima. Dodatno, u posebnoj sekciji na kraju teksta upisaću i neke od stvari koje ukoliko uradite prilikom renoviranja vašeg stana ili kuće primaći ćete se obrisima niskoenergetskog karaktera.

Naravno, sve radim konsultujući se sa stručnim ljudima i istražujući po internetu. Time nailazim na gorenavedeno, nakon čega sam i odlučio sumirati sve na jednom mjestu. Bio sam i ja skoro pa totalni laik dok se nisam uhvatio u koštac sa ovakvim izazovom.


Šta su uopšte niskoenergetske kuće?

Iako u svijetu ne postoji svjetski prihvaćeno značenje niskoenergetske kuće, a zbog različitih standarda u recimo Švedskoj i u Grčkoj shodno klimi na sjeveru i jugu Evrope, potrudiću se da to uradim za naše podneblje Balkana i konkretno Crnu Goru.

Dopuna iz 2023. godine – Kreirao sam Patreon i Ukoliko vam se dopada blog koji pišem već 3 godine, možete me podržati kako bih uspješno nastavio priču na pravi način. Hvala! patreon.com/user?u=38454621

Blog o gradnji kuće - Patreon

Za razliku od običnih kuća, niskoenergetske imaju manju potrebu za zagrijavanjem i hlađenjem prostorija kao i grijanjem vode, te samim tim i potrošnjom, zbog čega se prave velike uštede u utrošenoj energiji.

kWh/m2 - kilovat-sat po jedinici korisne površine koja se u ovom slučaju grije. 

Primjera radi, obične kuće utroše za grijanje između 40-70 kWh/m2, dok je kod niskoenergetskih to do 30kWh/m2.

Prosječna cijena kada gradite kuću od nule bude do 10% veća u odnosu na gradnju konvencionalne kuće, međutim ta “investicija” se isplati već kroz 5 ili 6 godina kroz ostvarene uštede.

Ne kaže se slučajno da je faza projektovanja od presudne važnosti da li će nakon završetka izgradnje to stvarno biti niskoenergetska kuća (ili čak pasivna, a o čemu ću pisati jednom od sljedećih tekstova).

U ovom tekstu pisao sam o organizaciji prostorija u kući shodno stranama svijeta – Koja je najbolja orjentacija kuće?

Koja je najbolja orjentacija kuće?
Koja je najbolja orjentacija kuće?

Neke od bitnijih stvari o kojima svi koji razmišljanju o gradnji kuće, a tiče su energetske efikasnosti objekta su:

Ening pametna energija
  • Sa kolikim budžetom za gradnju kuće se raspolaže (uključujući opremanje kuće koje je okvirno 15,000 EUR ako smo ekonomični);
  • Da li će biti spratna ili prizemna;
  • Da prostorije u kojima se provodi najviše vremena budu okrenute ka jugu;
  • Spavaće sobe ka istoku, a ostave, stepeništa i kupatila ukoliko je moguće sjeverno.
  • Kakav ćete materijal koristiti za izgradnju kuće;
  • Kakav krov će imati;
  • Koje grijanje i hlađenje će biti uvedeno;
  • Kakva će biti fasada i izolacija na kući;
  • Kakva će stolarija biti korišćena, i to po preporuci troslojno staklo punjeno argonom;
  • Po mogućnosti i ugradnja sistema za kontrolisanu ventilaciju prostora sa rekuperatorom toplote.
Ventilacija prostora sa rekuperatorom toplote

Ekološki aspekt efikasne gradnje kuća

Svjesni smo svi činjenice da su prethodne generacije zaslužne za potencijalnu klimatsku katastrofu, koju gle čuda nekako možemo da izbjegnemo ako svi kolektivno uključimo mozak i pokažemo empatiju ne samo prema zemlji kojoj živimo, niti prema planeti, već prema djeci i pokoljenjima koji će ostati posle nas.

VHM Solutions bravarija Niksic Crna Gora
Frapantan je podatak da je koncentracija ugljen dioksida u atmosferi za poslednje 30 godina porasla koliko u 200 godina prije toga.

Jedan od aspekata o kojima treba voditi računa je upravo i energetski efikasna izgradnja objekata, ne samo kuća. Glavni “krivac” za stvaranje ugljen dioksida je sagorijevanje fosilnih goriva. 90% emisije CO2 u domaćinstvima čini grijanje i priprema tople vode za bojlere. Ne treba otići dalje od Pljevalja gdje je dovoljno zimi pogledati situaciju i shvatiti neke stvari.

radijator crna gora
🙂

Dodatno

Velika većina vas ruku na srce ne razmišlja o gradnji kuće, ali ima priliku da unaprijedi kvalitet života u postojećoj kući ili pak stanu. Vremenom dođe do ušteda na račune, ali i pruži skromni doprinos sredini.

Konsultujući se sa ljudima iz struke ali i dosta čitajući prave stvari na internetu odlučio sam sastaviti listu primjera koje je moguće iskoristiti kako bi vaš stan ili kuća bila što više energetski efikasnija.

Ovo se pogotovo odnosi na sve koji žive u starogradnji iz doba socijalizma, kao i onima čije su kuće izgradnje u tom periodu. Naravno, i ranije.

  • Ugraditi nove prozore i roletne, koristeći provjerene brendove kako PVC tako i ALU stolarije, sa akcentnom na troslojna stakla punjena argonom;
  • Zamijeniti stara ulazna vrata;
  • Ulazni hodnik na neki način izolovati, dobijajući predsoblje, kako se ne bi druge prostorije hladile prilikom otvaranja;
  • Provjeriti i sanirati dimnjak ukoliko postoji potreba;
  • Izolovati ili čak promijeniti stare cijevi za vodu kao i zamijeniti stari bojler;
  • Promjena sistema grijanja u stanu ili kući energetski efikasnijim sistemima;
  • Promijeniti stare klime koje troše dosta struje onim inverterskim;
  • Za one dubljeg džepa – uvođenje solarnih panela;
  • Za one dubljeg džepa – uvođenje toplotnih pumpi.

Zaključak

U sljedećem tekstu iz ove teme, pisaću o Pasivnim kućama, naprednijoj verziji u odnosu na Niskoenergetske kuće, te i našim razmišljanjima i mogućnostima kada je ova tema, uključujući i opcije sistema grijanja objekta, u pitanju.

P.s. početkom sljedeće nedjelje se predaje CD sa idejnim rješenjem porodične kuće Opštini Danilovgrad kako bi dobili saglasnost Glavnog gradskog arhitekte, i dalje nastavili izradu projektne dokumentacije. Prvi dio teksta o svoj potrebnoj dokumentaciji koju treba prikupiti kako bi počeli izgradnju kuće pročitajte klikom OVDJE.

Idejno rješenje kuće
Arhitekte iz Podgorice firma A12 project nas je zaista zadužila ovom izvedbom.

Ukoliko vam je promakao tekst sa idejnim rješenjem kuće, kliknite OVDJE.


Povratak na Početnu stranicu www.mojpovrataknaselo.me

Pregled svih tekstova na blogu o gradnji kuće

0 Shares:
2 comments
  1. Skoro sam završio izgradnju kuće, pa mi je tvoj blog jako interesantan, sluzi mi i kao svojevrstan podsetnik na sve ono što sam ja prošao u izgradnji. Pošto su i meni, kao i većini finansije bile ograničene, i slušajući savete iskusnijih koji su mi svi do jednog rekli da računam na planirani budžet bar jos 30% neplaniranih i nepredviđenih troškova (što se na kraju ispostavilo kao tačno), ja sam rešio da napravim kuću manje kvadrature koju ću propisno završiti do kraja, a u proračun je ušla i dobra izolacija, na tome nisam hteo da štedim.

    Kuća mi se sastoji iz suturena u kome su pomocne prostorije površine 70 mkv, suturen je negrejan, prosečna zimska temperatura unutar suturena je 15C, najviše se spusti na 12C kad su danima veliki minusi napolju (živim u centralnoj Srbiji) i uzdignutog prizemlja od 75 mkv u kome je urađeno podno grejanje kompletno. Prozori na kući su sa niskoemisionim troslojnim staklima, izolacija je stiropor 12cm i na tavanskoj ploči imam 20cm staklene vune.
    Grejanje me za sezonu prosečno košta 200-250 eura.

    Ne znam kakav je sistem sa plaćanjem struje u CG, u Srbiji imamo dve tarife, jeftinija noćna (skoro 4 puta) i skuplja danju, kao i 3 zone – do 300kw zelena, do 1600kw plava i preko toga crvena. Cena struje je pristupačna do plave tarife, crvena je jako skupa. Ja sam iskoristio ovaj sistem tako što imam akumulator toplote (buffer) od 1000 lit u kom grejem vodu za grejanje jeftinom strujom noću, pa je koristim za grejanje preko dana. S obzirom na male toplotne gubitke i ne veliku kvadraturu, skoro nikad ne udjem u crvenu tarifu, tako da me grejanje stvarno smešno košta. Naravno, ovaj sistem je neisplativ za veće kvadrature i losije izolovane objekte.

    Poenta cele ove moje pisanije je da se izolacija isplati i na njoj ne treba štedeti.

    1. Aleksandre, hvala na više nego izdašnjom dijeljenju iskustva, drago mi je bilo pročitati ovo i naravno hvala ti što pratiš blog. Mi recimo planiramo 8cm stiropor, dok je blok tokom projektovanja i zidanja umjestno na 20cm okrenut na 25cm, zbog dodatno boljeg efekta, a na krovu je 10cm mineralne vune.
      Planiramo inače dva solarna kolektora koji će zagrijavati vodu u specijalnom bojleru, time računam da ćemo kroz par godina otplatiti uloženo.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

You May Also Like