Nakon teksta – Nulta ploča, uslijedila je kratka pauza što se pisanja o građevini tiče, jer nije imalo puno tema, tako da sam sačekao da se ova faza završi kako bih rekao riječ dvije o njoj. Tako da danas – stubovi i grede.
Kako je kuća skeletne konstrukcije, tako svo opterećenje nose ne zidovi (giter blokovi) već stubovi i grede, zbog čega je trebalo prvo armirati, šalovati i betonirati njih, i vezati ih sa spratnom pločom, o kojoj će biti više riječi u narednom tekstu (već je betonirana! 🙂 ).
Predmjer iz projekta – Stubovi i grede
Nešto uopšte nisam razmišljao o tome koliko nam kuća ima stubova na prizemlju i spratu, dok isti nisu izliveni na prizemlju, i zatim nakon njih spratna ploča, zbog čega sam osim čitanja projekta konstrukcije imao potrebu iz meraka da fizički izbrojim, čime je ukupan broj za prizemlje bio čak – 30 !
Uz to treba dodati i zidna platna, kojih je 4, sa dvorišne strane, stoga je ukupna brojka zapravo 34.
Armiranje – stubovi i grede
Korišćene su šipke 14ice i spajane uzengijama 8icama, ali nadzor će to u narednom pasusu bolje objasniti…
Građevinski inženjer i ujedno super nadzor na našem gradilištu Marijana Vreteničić iz firme SpaceING kaže: “Vertikalnu konstrukciju prizemlja čine 34 stuba od kojih je najviše onih dimenzija 25x25cm. Armirani su sa rebrastom armaturom Rfi14, gdje je utrošeno 677kg iste. Izuzev glavne armature, projektovane i postavljene su uzengije koje su formirane od rebraste armature Rfi8 i postavljene na međusobnom razmaku od 15cm u srednjem dijelu i 7,5cm pri osloncima. Zaštitni sloj betona kod stubova je 2cm, što je dalje određivalo dimenzije uzengija, kojih je na kraju utrošeno 671kg. Time se došlo do brojke od 1,348kg željeza za potrebe armiranja stubova.”
Ja samo imam dodati, da meni to izgleda baš bogato i masivno, i da je ova nova žuta oplata stvarno sjajna. 😀
Šalovanje stubova – Nova oplata!
Stvar koja me je prijatno iznenadila jeste nova kvalitetna oplata.
Jedino se njome nije oduševio električar, jer mu je ruku na srce stvorila mini glavobolju. Naime, nije imao dozvolu od strane izvođača da je buši i defakto uništi. Naravno, za potrebe provlačenja kablova. 🙂
Ipak, Rade električar je zmaj, i tu je pronašao rješenje.
Etapno betoniranje stubova
Ugrizao sam se za jezik, ne žureći sa pitanjem zašto svi stubovi istovremeno nisu bili betonirani kada sam pažljivije obišao gradilište, i vidjevši koliko je podupirača sa svih strana, uz čak i svojevrsne kaiševe, da su nešalovani stubovi služili kao potpora onim u tom trenu betoniranim.
Iz tri-četiri kruga su zatim uspješno izvršena betoniranja, nakon čega se pristupilo pripremama za šalovanje greda i spratne ploče.
Greške su neminovne
Kad su svi stubovi izliveni, a nakon njih ploča, uvidio sam da je jedan stub na čudnom mjestu. I onda je nastala panika da li je napravio grešku izvođač ili pak arhitekta, ili možda konstruktivac.
Došli smo do toga da je greška nastala tokom crtanja projekta, odnosno neusklađenosti projekta arhitekture sa statikom. To nas srećom neće mnogo koštati.
Na kraju je Marijana iz SpaceING nadzora u DWG fajlu izmijenila, i prilagodila statiku arhitekturi, nakon čega smo utvrdili da neće biti glavobolje.
Ukoliko želite da podržite cijelu priču i blog o gradnji kuće koji vodim već duže od dvije godine, možete posjetiti stranicu PODRŽI ME, gdje ćete vidjeti koji su to mogući načini.
Pripreme za spratnu ploču
U sklopu priprema za betoniranje spratne ploče, rađeno je šalovanje i postavljanje potpornih metalnih podupirača koji treba tu da ostanu 3 nedjelje.
Grede su betonirane istovremeno kada i spratna ploča, a jedina caka koju je moje tada laičko oko zapazilo jeste da je za grede pravljen dodatni prostor, u dubinu unutar oplate.
Držači za grede
Iako sam sve prepustio izvođaču Goranu Vukoviću uz puno povjerenje, kada je nabavka materijala u pitanju, opazio sam da u Okov-u postoje držači za grede (doduše Okovi za drvene konstrukcije ), kao i držači stubova, i da ukoliko nešto radite sami tamo možete pronaći iste, da ne gubite vrijeme i gorivo tražeći.
Neizbježan – stručni nadzor na gradilištu
Kako bi sve proteklo kako treba, brine se nadzor iz firme SpaceING, što sam uspio i da škljocnem u jednom trenutku, tokom razgovora između Marijane i glavnog majstora Mirka, vezano za poziciju dimnjaka, i centimetarskih udaljenosti na projektu.
Koliko je “pošlo” kubika betona?
U odnosu na predmjer i predračun, stvarno stanje nije mnogo od odstupilo. Za potrebe betoniranja stubova pošlo je, kao što rekoh, približno 7m3 betona za 34 stuba.
Već kada uslijede stubovi na spratnoj ploči biće ih za trećinu manje, što će donijeti i manju kubikažu betona.
Šta slijedi dalje?
Kao što sam negdje na početku teksta i napisao, spratna ploča je već betonirana, dok ovo pišem, zbog čega će i ta konkretno tema vrlo brzo dospjeti na blogu.
Ukoliko želite da podržite cijelu priču i blog o gradnji kuće koji vodim već duže od dvije godine, možete posjetiti stranicu PODRŽI ME, gdje ćete vidjeti koji su to mogući načini.
Domaće smokve iz Lalevića za kraj
